KAKO DA SAČUVATE GLAVU U VOŽNJI U AMERICI

Autor teksta je tokom skoro dve godine boravka u Americi prešao približno 20.000 milja putničkim automobilom (malo preko 32000 km). U Srbiji za dve godine retko ko napravi takvu kilometražu. Posebno oni koji žive u gradu. Uprkos tome što ima preko 10 godina vozačkog iskustva, odlučuje se da proba obuku, odnosno trening bezbedne vožnje koju organizuje Nacionalna vozačka akademija – NAVAK, i u nastavku pročitajte kako je izgledalo njegovo iskustvo i kakva su zapažanja…

 

SRBI U SAOBRAĆAJU I DOSADAŠNJA STATISTIKA

Da li se sećate kada ste prvi put držali vozačku dozvolu u rukama?
Ili možda bolje, kada ste položili?
Kako ste se osećali? Da li ste bili uzbuđeni, uplašeni?
Da li ste maštali kakav auto bi voleli da vozite?
Da li ste željno iščekivali da što pre sednete za volan i sa društvom odete negde? Do grada na piće, do obližnjeg izletišta, možda na ceo dan uz pivo i roštilj da proslavite to što ste mladi i puni života?

A da li znate da je na putevima Srbije od 90-ih pa na ovamo život izgubilo toliko ljudi da je nestanak jednog prosečnog grada iseljavanjem i migracijama zapravo ništa naspram toga?

Da je od posledica povreda direktno bilo ugroženo ljudi koliko danas ima jedan Novi Sad?

Da uprkos strožijim zakonima o saobraćaju, svake godine na putevima Srbije život izgubi oko 600 ljudi?

Poređenja radi, u Americi život na putevima izgubi u proseku 37.000 ljudi svake godine, od čega čak 4 miliona bude indirektno ugroženo kao posledica tih nesreća. Statistički gledano, to je mali procenat na broj stanovnika koji živi u Americi (preko 321 milion stanovnika).

Za Srbiju je ovo još tragičnije, jer pored izgubljenih života, veliki broj ljudi iovako bira da emigrira iz zemlje, što smo nedavno saznali uvidom u objavljenu statistiku za 2016. godinu od strane Američkog ministarstva za unutrašnju bezbednost (DHS) – svake godine oko 600 studenata ostaje ilegalno u Americi posle Work and travel programa!

 

ZAŠTO VAM OVO PIŠEMO

Pre svega, zato što na Work and travel program najčešće odlaze studenti uzrasta od 19 do 24 godine. Ako ste prvu vozačku uzeli sa 18 godina (jer prema Zakonu i niste mogli drugačije), čak i da ste svaki dan vozili po različitim saobraćajnim i vremenskim uslovima, vi ste i dalje neiskusni vozači ukoliko spadate po godinama u ovu kategoriju. Prema statistici koju ćemo u nastavku teksta predstaviti, ova starosna grupa spada i u najrizičniju grupu učesnika u saobraćaju u Srbiji!

Takođe morate da budete svesni šta je to što dovodi do nesreća, ko su najčešći učesnici i kada se nesreće najčešće događaju. Takve stvari vas nisu učili u školama! Vodeći se time, bićete sigurno oprezniji i više ćete voditi računa o drugim učesnicima u saobraćaju.

Verujte nam – niste najpametniji i niste najiskusniji!
Probajte da naučite nešto iz svega ovoga!

 

NAJČEŠĆI UZROCI SAOBRAĆAJNIH NESREĆA

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije je definisalno 115 imenitelja uzroka i grešaka, koji se mogu svrstati u 13 kategorija:

1. Nepropisne radnje vozilom u saobraćaju;
2. Brzina (nepropisna, neprilagođena);
3. Neustupanje prvenstva prolaza;
4. Preticanje i obilaženje;
5. Nepropisno ili nepravilno mimoilaženje;
6. Nepropisno zaustavljanje i parkiranje;
7. Ostala nepropisna ili nepravilna kretanja vozila;
8. Psihofizičko stanje vozača (pre svega uticaj alkohol);
9. Osposobljenost Recept nastoasego upravljanje vozilom;
10. Nepropisna postupanja ostalih učesnika – greške pešaka;
11. Stanje tehničke ispravnosti vozila;
12. Nepropisno stanje puta, opreme i saobraćajnih znakova;
13. Ostali uzroci i okolnosti.

Na sledećem grafikonu možete da vidite koji je to uzrok koji je u periodu od 2010. do 2014. godine najčešće dovodio do nesreća sa smrtnim ishodom:

Najčešći uzroci i greške koje dovode do smrtnih posledica | Grafikon Agencije za bezbednost u saobraćaju

Najčešći uzroci i greške koje dovode do smrtnih posledica | Statistika Agencije za bezbednost u saobraćaju*

 

Dakle, prilično je jasno koji je najčešći uzrok nastajanja saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom – neprilagođena ili nepropisna brzina kretanja vozila!

Emisija SAT Plus je jednom radila test u kojem je dala primer dva vozila koja su krenula u isto vreme prema istoj destinaciji, stim da je prvo vozilo imalo zadatak da vozi agresivno i da ne poštuje ograničenja brzine, dok je drugo uglavnom poštovalo ograničenja (svega 20% je išlo brže tamo gde je procenilo da može).

Da li znate koja je vremenska razlika između prvog i drugog automobila, odnosno kada je koji došao na krajnju destinaciju?

SVEGA 16 MINUTA!

Zapitajte se da li je to vreme vredno vašeg divljanja po saobraćaju i činjenja drugih učesnika nervoznim i ugroženim?

 

NAJČEŠĆE VRSTE SAOBRAĆAJNIH NESREĆA

Iako postoji čak 14 definisanih vrsta, odnosno vidova nastanka saobraćajnih nesreća, mi ćemo izdvojiti samo tri i to najčešće:

1. Obaranje ili gaženje pešaka (ujedno i najveći procenat smrtnih ishoda)
2. Bočni sudari
3. Sudari pri vožnji u istom smeru.

Ove tri vrste saobraćajnih nezgoda pored toga što se najčešće dešavaju, takođe dovode i do najvećeg broja poginulih i povređenih lica.

 

KO SU NAJRIZIČNIJI UČESNICI U SAOBRAĆAJU

Kada biste ovo pitanje postavili muškarcima, dobili biste odgovor: “žene za volanom i pešaci! Možda taksisti…”

Statistika kaže nešto drugo.

Najrizičniji učesnici prema broju onih koji su stradali u saobraćajnim nesrećama spadaju u starosnu grupu od 36 do 45 godina, a za svega 0.2 procenta ih prati starosna grupa učesnika Work and travel programa! Od 19 do 25 godina! 

Ako bi statistiku mladih učesnika proširili na one koji su znali da sednu za volan bez dozvole (sa 15 godina) kao i na starosnu grupu u koju spada i autor teksta (30 godina) što se i dalje smatra mladom starosnom grupom, taj procenat bi potukao sve ostale učesnike u saobraćaju!

To je više od jedne trećine stradalih na putevima Srbije svake godine!

Ako bi pretpostavili da ste vozačku uzeli sa 18 godina, statistički gledano spadate u kategoriju koja je naredne 4 godine rizična u smislu da može da bude učesnik ili izazove saobraćajnu nesreću, jer sve do 4. godine vozačkog iskustva, taj rizik raste. Što više iskustva imate, iako se i dalje nezgode i nesreće dešavaju, taj procenat je ujednačen, odnosno statistika pokazuje da rizik nema tendenciju rasta.

 

OBUKA U NAVAKU I ŠTA JE TO TRENING BEZBEDNE VOŽNJE

Početni trening koji je prošao autor teksta je obuhvatao 4 segmenta: dve praktične vežbe, i dva bloka teorijske nastave.

Deo te teorije ste prošli do sada kroz statistiku koju smo vam predstavili.
Prelazimo zato na praktični deo!

NAVAK poseduje veliki broj automobila koje tokom treninga daje učenicima na korišćenje.
Uz vođenje i praćenje od strane instruktora centra za obuku, vi kao polaznici treba da savladate dve vežbe:

 

PRVA VEŽBA – NAGLO KOČENJE PRI BRZINAMA OD 65, 80 i 100 KILOMETARA NA SAT

Ovo je nešto što vas neće učiti u autoškolama. Možda nikad i ne dođete u situaciju da naglim kočenjem izbegnete sudar ili neku drugu nezgodu, ali morate da znate šta vaš auto može i da sledeći put ako dođe do situacije u kojoj trebate naglo da zakočite, da to ipak bude uloga auta, a ne da se zakočite vi!

Možda na prvu sve ovo zvuči naivno, međutim osećaj kada pri brzinama od 65, 80 i 100 na sat ulazite među čunjeve, pa onda naglo i iz sve snage udarite po kočnicama i kvačilu, čak i u ovako kontrolisanim uslovima nije za šalu.

Osnovna stvar koja se ovde brzo skapira, pored toga šta auto sve može da izdrži zahvaljujući ABS-u, jeste sledeće: ČAK I PRI MINIMALNOM POVEĆANJU BRZINE OD 10KM NA SAT, ZAUSTAVLJANJE VOZILA MOŽE DA SE PRODUŽI I DO 4x! Od vremena reakcije do konačnog zaustavljanja, to je često i preko 20 metara! Više i ne vidite osobu koju ste udarili, a od auta verovatno nije ostalo ništa ako je došlo do sudara.

Zato sledeći put kada se budete nervirali što je ograničenje brzine u naselju 50 km/h, imajte na umu da to ima smisla!

Credits | NAVAK

Credits | NAVAK

 

DRUGA VEŽBA – NAGLO SKRETANJE I IZBEGAVANJE PREPREKE PRI BRZINAMA OD 55km/h i 65km/h BEZ KOČNICA I BEZ EPS-a (sistema za stabilnost vozila, protiv proklizavanja)

Ova vežba je bila nešto komfornija od prve, ali je osećaj nelagodnosti i dalje je bio prisutan kada pri pomenutim brzinama uletite među čunjeve, a onda treba da izvedete vežbu.

Ponašanja auta sa uključenim i isključenim EPS-om je zaista poučan doživljaj. Tek kada osetite koliko auto može da se zanese u stranu kada EPS ne postoji, ili nije uključen, jasno daje do znanja koliko ovaj sistem elektronike znači.

Pogledajte video koji sumira ovo o čemu smo pisali:

Da zaključimo – ove vežbe uopšte nisu naivne i definitivno predstavljaju značajnu nadgradnju stečenog znanja u auto školama.

 

KAKO ONDA TREBA VOZITI U AMERICI

Prednost Amerike, posebno lokacija na kojima ćete raditi i gde ćete živeti, jeste u tome što skoro svuda ima dovoljno prostora da jednom normalnom vožnjom budete savršen učesnik u saobraćaju.

Credits | Truth about cars

Credits | Truth about cars  | David Lofink/Flickr (CC BY 2.0)

 

Poštujte sledeća pravila i neće vas zaboleti po džepu ili ne daj bože nešto mnogo gore:

1. Poštujte ograničenja brzine! Ograničenja su definisana sa razlogom i to što peglate 25 milja na sat preko dozvoljenog, neće vas mnogo brže dovesti do željene destinacije, ali će vas vrlo verovatno odvesti u zatvor. Novčana bi vas izašla koliko i mesečna zarada, pa se pitajte da li trenutak bahatosti vredi celog meseca odricanja i rada na programu?

2. Držite dovoljno veliko rastojanje između vozila i s vremena na vreme idite vrlo lagano levo ili desno u okviru svoje trake, kako bi pratili i učesnike ispred vozila koje je ispred vas. Čisto za slučaj da vozilu ispred vas nisu ispravna stop svetla, pa da zbog nedovoljnog rastojanja i spore reakcije izazovete sudar.

3. Vežite pojaseve! Oni ne služe tu za ukras i ne, neće izazvati da se osećate kao da vas nešto guši kako obično vozači u Srbiji vole da kažu kao izgovor. To što će vam majica ili košulja biti izgužvana – pa cela Amerika (ona koja nije u odelima) šeta kao da stvari koje nose nikada nisu videle peglu!

4. Čim dostignete nešto veće brzine, držite obe ruke na volanu! Posebno zato što ćete češće voziti na otvorenom putu, a drugo – nema menjača na koji ste navikli kod kuće, pa nema ni smisla da vam ruka bude na njemu ili na nozi vaše saputnice.

5. Poštujte saobraćajne znake i pravila prvenstva prolaza! Posebno znak STOP i oprezno krenite napred čak i na raskrsnicama gde postoje četiri znaka STOP za slučaj da je neko drugi došao pre vas ili pogrešno protumačio da treba da krene pre vas.

6. Uvek budite jasni u svojim namerama – hoćete desno, migavac desno. Svaka promena pravca, budite sigurni da taj iza vas zna koja je vaša namera!

7. Mobilni uređaji i sve što bi moglo da vam odvuče pažnju – podešavanje klime, sendvič sa pumpe, čekaj da dohvatim flašicu vode sa zadnjeg sedišta – obavite pre vožnje ili napravite pauzu. Setite se da jedan trenutak nepažnje i gledanja svega samo ne pravca kojim idete, može da znači razliku od nekoliko desetina pređenih metara pri većim brzinama bez reakcije! Dok se setite da ukočite, to što ste upravo udarili je već 100 metara iza vas… pod uslovom da se vama nije nešto desilo.

8. Zaustavite se i držite obe ruke na volanu ako vas zaustavi policija! Nemojte da se zezate oko ovoga, jer američki policajac neće da razmišlja da li je to što ste vi izašli pretnja ili stari srpski običaj pozdravljanja uniformisanih lica, jer on to ne zna! Posebno nemojte da vam padne na pamet da se “dogovorate”. Još jedna stvar zbog koje ćete u zatvor!

9. Dovoljno goriva. Manje bezazlena stvar, ali bitna stavka o kojoj treba da razmišljate na vreme. Ne krećite na dugačak put, a da prethodno niste natočili rezervoar ili snimili gde ima najbliža pumpa. I da – često se prvo plati pa se onda toči gorivo, a ne kao kod nas gde prvo točite pa onda idete na kasu.

10. Budite oprezni ako na vašem pravcu postoje uključenja sa strane – nekada amerikanci vole iz zaustavne trake da se dijagonalno u minimalnoj brzini odmah uključe u najbržu. Budite i tu oprezni!

11. U slučaju jakog nevremena, nađite gde možete da zastanete sa strane i sačekajte da prođe. Ništa nije vredno vožnje po takvom vremenu… osim ako vam se žena ne porađa, ali teško da možete da napravite dete tokom ta četiri meseca koja budete proveli na programu. Tj., da napravite i da žena krene da se porađa ????

12. NEMOJTE DA VOZITE PIJANI MAKAR TO BILA DVA PIVA I NEMOJTE DA VOZITE NAVARENI! Zaista ne moramo ovo dodatno objašnjavati. To što ste pijani do sada vozili, ne čini vas iskusnim vozačom, jer ovde iskustvo ne postoji.

13. Položaj volana, odnosno točkova kada parkirate auto na uzbrdici ili nizbrdici – mora da bude okrenut prema ivičnjaku! Za slučaj da auto počne da se kreće iz nekog razloga (tipa, otkazale kočnice)

14. Ako vas ima više od dvoje, možete slobodno koristiti posebne trake kojih ima na većim autoputevima u Americi ???? One se zovu HOV Lane.

15. Ako vidite školski autobus da blibće, stoji i da sa strane vozača autobusa stoji istaknut crveni znak STOP – NEMOJTE DA VAM JE PALO NA PAMET DA PRETIČETE TAJ AUTOBUS! Što bi rekao Miroljub – ideš pod mač, bato!

16. Pre skretanja obavezno pogledajte da nekom motociklisti nije palo na pamet da vas pretiče, iako je to retkost u Americi.

 

Poštujte druge učesnike u saobraćaju čak i ako oni vas ne poštuju – stići ćete svuda gde ste naumili!

 

BONUS ZANIMLJIVOST: Da li ste čuli za spravu sa lampicama koja se zove Batak? ???? U pitanju je test sprava na kojoj se lampice nasumice pale, i vaš zadatak je da za određeno vreme lupite što više lampica čim ih ugledate. Takav sistem prati brzinu vaših reakcija, a recimo vozači Formule 1 moraju da za 60 sekundi imaju odziv od 120 udaraca!

batak_board

 

vbr_1

 


Kompletnu statistiku možete pronaći na sajtu Agencije za bezbednost u saobraćaju.

Više informacija o treningu bezbedne vožnje možete potražiti na sledećoj adresi: NAVAK – Trening bezbedne vožnje <<<

May 24, 2017